Između nestručnosti i populizma: Sistem par-nepar u saobraćaju je najlakši, ali nije rješenje

0
O tome koliko je opravdano uvesti sistem par-nepar u saobraćaj, koliko je to populistička, a koliko opravdana mjera i da li je to rješenje, razgovarali smo sa stručnjakom za cestovni saobraćaj Ševalom Kovačevićem.

On smatra da uvođenje sistema par-nepar, ali i njegovo izbjegavanje ima opravdanje.

“Potrebno je vidjeti šta je manja šteta za građane. Treba imati na umu da se ne bi smio paralisati transport, jer mnogo toga zavisi od prijevoza. Uvođenjem sistema par-nepar redukuje se 50 posto vozila i stavlja se van funkcije. Imali smo vremena posljednje dvije-tri godine da napravimo studiju i da se povuku sredstva iz EU fondova, naročito kada je riječ o ekologiji. Puno govorimo o posljedicama, a uzroke ne otklanjamo”, ističe naš sagovornik.

Starost vozila

Vozila koja direktno i u najvećoj mjeri ugrožavaju zdravlje građana su vozila s euro normom 1 i 2, odnosno vozila bez katalizatora stara čak 30 i više godina.

“To su vozila koja izbacuju gotovo sirovu naftu. Takva vozila treba sklanjati s ulice”, smatra Kovačević.

Ševal Kovačević, stručnjak za cestovni saobraćaj (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Ševal Kovačević, stručnjak za cestovni saobraćaj (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Nameće se pitanje kako takva vozila prođu tehnički pregled.

“Apsurdno je da se u jednom entitetu ta taksa za testiranje ispušnih plinova naplaćuje, a u drugom ne. Ne primjenjuje se dosljedno pravilnik koji prati Zakon o sigurnosti saobraćaja. A kuda ide od 15 do 17 miliona KM godišnje na osnovu te takse, ne bih komentirao. Generalno, inspekcije i policija bi morali uvesti vanredne aktivnosti, isključivati takva vozila iz saobraćaja. Vlasnici tehničkih pregleda su uvezani s ministrima i sličnim funkcionerima koji im omogućavaju da prave takve propuste, da daju odobrenje vozačima starijih vozila da mogu biti učesnici u saobraćaju”, poručuje Kovačević.

Sarajevo je u kotlini i jedino prirodno strujanje zraka koje je moguće je prvac istok-zapad.

Šta je rješenje

“Posljednjih godina imamo ‘neprijateljski’ urbanizam, izgradnja novih zgrada je u velikoj mjeri onemogućila dovoljno strujanje zraka. Rješenje treba tražiti u privatnim ložištima koja u ogromnoj mjeri zagađuju zrak. Tu treba da se uključi i Mašinski fakultet s rješenjima. Treba se ugledati i na druge gradove. U brojnim evropskim gradovima zna se unaprijed tri-četiri godine koja vozila će moći ili neće moći učestvovati u saobraćaju, u zavisnosti od stepena ispušnih plinova koje emituju”, ističe Kovačević.

Naglašava da su neke privremene mjere poput par-nepar deplasirane i to nije nikakvo rješenje.

“Zašto bismo iz saobraćaja isključili vozilo staro naprimjer godinu, naročito ako je riječ o privrednom vozilu, a drugi dan dozvolili vozilu koje je staro 30 i više godina da učestvuje u saobraćaju. Moramo biti analitični, šta i ko ugrožava, šta su rješenja i sistemski pristupiti ovome. Automobili u znatnom procentu doprinose zagađenu. Ipak treba biti iskren, ovo nije iznenada. Mi se godinama gušimo u zagađenom zraku. Ali šta smo poduzeli da to spriječimo. Šta se loži u privatnim ložištima. Šta se stimuliše kad je riječ o alternativama. Ovdje se mora sistemski raditi. Onog ko ugrožava treba sankcionirati. Privatna ložišta su glavni uzročnik. Automobili da, ali starija godišta i kotlovnice bez filtera. Utopljavanje zgrada je također jedno od rješenja, da bi bila manja potreba za dodatnom toplotom. To moraju raditi ljudi iz struke, ne mogu o ovome odlučivati ljudi koji o zakonima termodinamike ne znaju ništa. Ovdje stanovništvo strada, ovo je pritisak i na zdravstvo. Građani obolijevaju i to mora biti u prvom planu”, zaključuje naš sagovornik.

Leave A Reply