Kako je najmoćniji balkanski vladar doveo do najvećeg uspona srednjovjekovne Bosne

0
Tvrtko I Kotromanić najznačajniji je srednjovjekovni bosanski vladar, a za vrijeme njegovog djelovanja od 1353. do 1391. godine bosanska država je imala najveći teritorijalni opseg.
Na vlasti je bio nepunih 38 godina, a to doba je poznato i kao period najvećeg uspona srednjovjekovne Bosne u kojem se posebno razvijala privreda.

Bio je član dinastije Kotromanića koja je vladala srednjovjekovnom bosanskom državom, a na vlast je došao kao 15-godišnjak 1353. godine, naslijedivši Stjepana II Kotromanića.

Kontinuitet vladanja ove dinastije sačuvan je sve do političkog sloma srednjovjekovne bosanske države, a značaj Tvrtka I Kotromanića ogleda se kroz proširenje državnog teritorija, unutrašnje politike koja je dovela do enormnog jačanja privrede, ali i stvaranja novih gradova.

Sačuvan kontinuitet bosanske državnosti

Historičar iz Tuzle Midhat Spahić u razgovoru za Klix.ba kaže da je zahvaljujući plodovima vladavine Tvrtka I Kotromanića sačuvan kontinuitet bosanske državnosti.

Spahić nam priča da je za vrijeme vladavine Tvrtka I Kotromanića teritorijalni opseg bosanske države bio najveći, a državne granice su se prostirale od Zadra pa do Kotora (izuzev Dubrovnika koji nije bio pod bosanskom vlašću), preko Jadranskog mora pa sve do rijeke Lim.

“Proširenje njegove vlasti krenulo je 1373. godine kada se udružio s knezom Lazarom protiv Nikole Altomanovića. Započeo je aktivniju vanjsku politiku prema Istoku, odnosno srpskoj državi i tada su usljed Altomanovićevog poraza podijelili njegove teritorije. Tom prilikom bosanskoj državi pripala je teritorija gornjeg Podrinja, dio Polimlja i Gacko, a zatim je 1377. godine državnu teritoriju proširio na prostor Trebinja, Konavla i Dračevice”, priča nam Spahić.

Tvrtko I Kotromanić kraljevsku titulu je ponio u jesen 1377. godine, a o mjestu krunisanja među historičarima postoje različita mišljenja. Jedni smatraju da je ovaj čin obavljen u Mileševi u Srbiji, drugi u Milama kod Visokog, a dok su treći mišljenja da je obavljeno dvostruko krunisanje na obje lokacije.

“Nakon toga on je promijenio kurs svoje vanjske politike, usmjerivši se prema Dalmaciji. Dva vrlo važna strateška grada zauzeo je 1377. godine, odnosno Klis i Ostrovicu, a potom vrši pritisak na Split, Trogir i Šibenik. Kada je dao ultimatum gradovima da se predaju uslijedila je Kosovska bitka i zbog opasnosti od Osmanlija morao je veliku vojsku na čelu sa Vlatkom Vukovićem usmjeriti prema Kosovu”, kaže nam Spahić, inače vanredni profesor na Odsjeku za historiju Univerziteta u Tuzli.

Prve borbe između bosanske vojske i Osmanlija dogodile su se 1386. godine. Osmanlije su izvršile prodor u Humu, međutim došlo je do njihovog suzbijanja. Dvije godine kasnije pod vodstvom Lala Šahin paše izvršili su veliki upad gdje su došli do Huma nadomak Bileće, ali je u međuvremenu stigla velika bosanska vojska koja im je nanijela težak poraz.

“Sam Tvrtko I Kotromanić nije učestvovao u bitci na Kosovu, ali je poslao svog čuvenog vojskovođu Vlatka Vukovića s velikim odredom bosanske vojske, odnosno Bošnjana i interesantno je da su oni u početku bitke uspjeli poraziti Osmanlije. Vuković je tada poslao glasnika Tvrtku I Kotromaniću kako bi mu javio radosnu vijest, međutim kasnije se tok bitke preokrenuo dolaskom tadašnjeg sultana Bajazita Yildirima te su na kraju Osmanlije bile te koje su slavile”, kaže naš sagovornik.

Pokorio prijetnju Balkanu

Nakon ove bitke Tvrtko I Kotromanić je ponovo poslao ultimatum dalmatinskim gradovima te su oni u proljeće 1390. na kraju morali prihvatiti bosansku vlast, odnosno ušli su u sastav bosanske države. Pored Splita, Trogira i Šibenika u njen sastav su ušla još i ostrva Brač, Hvar i Korčula.

“Bitno je reći da su Osmanlije predstavljale veliku prijetnju za čitav Balkan, ali se Tvrtko I Kotromanić našao kao najmoćniji vladar koji je uz okupljanje koalicije uspio zaustaviti njihovo dalje prodiranje”, ističe Spahić.

U vrijeme njegove vladavine dolazi do naglog jačanja privrede u bosanskoj državi, pa su tako poseban procvat doživjeli trgovina, rudarstvo i zanatstvo, a došlo je i do širenja postojećih gradova te stvaranja nekoliko novih.

“On je 1382. osnovao i grad Sveti Stefan (današnji Herceg Novi, op.a.) ispod rječice Sutorine i tu je uspostavio Trg soli, međutim nakon protesta Dubrovčana kojima je trgovina solju predstavljala problem, on je odustao od njegovog daljeg širenja”, kaže Spahić.

Jedini bosanski vladar koji je kovao zlatni novac

Zanimljivo je i da je Tvrtko I Kotromanić bio jedini bosanski vladar koji je kovao zlatni novac. Nažalost, sačuvan je samo jedan primjerak tog novca, odnosno četverostruki dukat koji je težio oko 14,5 grama.

Kralj Tvrtko I Kotromanić je preminuo 1391. godine, a naslijedio ga je Stjepan Dabiša. Nakon toga uslijedio je period burnih dešavanja na Balkanu, jer Osmanlije počinju sve intenzivnije upadati na teritorij balkanskih zemalja, a srednjovjekovna Bosna više nikada nije vratila ugled iz njegovog vremena.

Vrlo bitno je istaći da bosanska država ima izuzetno dugu tradiciju. Spahić kaže da se s velikom sigurnošću pretpostavlja da je nastala krajem osmog, odnosno početkom devetog vijeka.

“Bitno je da taj kontinuitet traje od srednjeg vijeka pa sve do danas. Samostalnost bosanske države u određenom periodu je prekinuta, ali ipak ima dugu tradiciju državnosti koja vuče svoje korijene od srednjeg vijeka”, naglašava Spahić.

On navodi i da je bitno istaći da su u srednjem vijeku na prostoru bosanske države mogle egzistirati sve religije, a najviše je bilo pripadnika Crkve bosanske, ali i Katolika, Pravoslavaca…

“Nikome nije bilo zabranjeno da ispoljava svoje vjeroučenje, a tek krajem bosanske samostalnosti, odnosno kraja vladavine Stjepana Tomaša počeo je pritisak na pripadnike Crkve bosanske u smislu da se prekrste, odnosno prihvate katoličanstvo, ili napuste teritoriju pod vlašću bosanskog kralja”, navodi Spahić.

Multikulturalnost i multietičnost i danas se osjete u bh. gradovima, posebno Tuzli. Grad je to koji njeguje vrijednosti, ali i prepoznaje značaj Tvrtka I Kotromanića čiji spomenik se nalazi u centralnom gradskom parku u ovom gradu, a djelo je bh. akademskog skulptora Adisa Lukača.

Leave A Reply