Kako je SDP ojačao RS na račun države BiH: Nikšić nagradio Dodika milionima u budžetu

0

Nakon stranačkih saopćenja, rasprava o visini budžeta institucija BiH se preselila na društvene mreže. Facebook i Twitter postali su poprište rata kojeg je započela Socijaldemokratska partija (SDP), optuživši Stranku demokratske akcije (SDA) za “fiksiranje budžeta institucija BiH na 950 miliona KM”.

– Podsjećamo da je SDA 2012. godine glasala protiv budžeta BiH predloženog u istom iznosu, uz obrazloženje kako se tako slabi država i njene institucije te ugrožava put ka Evropskoj uniji i NATO-u, a što SDA, kako su iz ove stranke tada govorili, nikada neće podržati – navodi se u saopćenju SDP-a nakon što je Fiskalno vijeće BiH utvrdilo Prijedlog dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2018-2020. godina, kojim je budžet institucija BiH ograničen na 950 miliona KM.

Iz SDP-a sugeriraju da je SDA 2012. godine odbijanjem prihvatanja budžeta od 950 miliona KM zapravo obmanjivala javnost. Nije se dugo čekalo na odgovor iz SDA. Iz te stranke odgovornost na ograničavanje budžeta na 950 miliona KM prebacuju na ranijeg predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžiju te sadašnjeg predsjednika te stranke Nermina Nikšića, koji je u mandatu od 2010. do 2014. godine obnašao dužnost federalnog premijera.

– Podsjećamo javnost da je državni budžet limitiran na 950 miliona KM zbog teškog kompromiserstva Lagumdžije i Nikšića kako bi očuvali vlast. Upravo su oni pristali na to ograničenje, a kada se jedanput to dogodi, onda to više nije moguće promijeniti bez pristanka predstavnika iz entiteta RS – tvrde iz SDA.

Reakcije na društvenim mrežama

Na ovo su reagirala obojica prozvanih SDP-ovaca. Lagumdžija preko Facebooka uvjerava javnost da je on utjecao na povećanje budžeta, a ne smanjenje, dok Nikšić na Twitteru poručuje kako je “vrijeme da SDA pokuša objasniti kako to da je 950 miliona KM 2012. godine za državu bilo malo, a 2018. nije malo”.

Prije nego što se vratimo na, u nekoliko navrata spomenutu 2012. godinu, pojasnit ćemo ko utvrđuje visinu budžeta. Radi se o Fiskalnom vijeću BiH, kojeg čine predsjedavajući Vijeća ministara BiH, predsjednici entitetskih vlada, ministar finansija i trezora BiH te entitetski ministri finansija. Da bi Fiskalno vijeće donijelo neku odluku, za nju mora glasati najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda u BiH.

– Tačno je da RS blokira usvajanje Globalnog fiskalnog okvira. Ne želimo pristati na dodatna izdvajanja za vojsku – kazao je krajem augusta predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik, jasno poručivši da kadrovi njegove stranke u Fiskalnom vijeću, a to su premijerka Željka Cvijanović i ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija, neće podržati povećanje budžeta institucija BiH.

Postojale su dvije mogućnosti. Ili da se utvrdi budžet u iznosu od 950 miliona KM, ili da se budžet nikako ne utvrdi i da se na taj način dovede u pitanje funkcioniranje države. Odabrana je ova prva opcija. To nas dovodi do 2012. godine, kada je utvrđen postojeći iznos od 950 miliona KM, kojeg je danas, bez podrške predstavnika svih konstitutivnih naroda, nemoguće promijeniti.

Budžet institucija BiH je u 2011. godini bio za 78 miliona KM viši u odnosu na godinu kasnije i iznosio je 1.028.000.000 KM. Međutim, 14. marta 2012. godine je tadašnje Fiskalno vijeće BiH utvrdilo budžet institucija BiH u iznosu od 950 miliona KM. U tom periodu su Fiskalno vijeće BiH činili Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH), Nermin Nikšić (SDP), Aleksandar Džombić (SNSD), Nikla Špirić (SNSD), Ante Krajina (HSP) i Zoran Tegeltija (SNSD). Dakle, upravo je glas Nermina Nikšića presudio da se prihvati umanjeni budžet.

Taj je prijedlog došao na dnevni red sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 24. maja 2012. godine. Usvojen je u drugom čitanju zahvaljujući glasovima SDP-a, SNSD-a, SDS-a, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SBB i Narodne stranke “Radom za boljitak”. Protiv su bili zastupnici SDA i Stranke za BiH.

Isti prijedlog je usvojio i Dom naroda 31. maja 2012. godine. Za njega je glasalo deset delegata, odnosno svi prisutni srpski i hrvatski delegati te dva Bošnjaka iz SDP-a – Hasan Bećirović i Mehmed Bradarić. Delegati SDA su glasali protiv. Tvrdili su da je umanjenje budžeta institucija BiH usmjereno protiv države.

Dom naroda nije usvojio deset amandmana SDA kojima je traženo povećanje budžetskog okvira za dodatnih 47 miliona KM, koji bi bili obezbijeđeni dodatnim izdvajanjima sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

– Rekao sam Lagumdžiji da SDA neće glasati za državni budžet od 950 miliona KM. Za SDA je neprihvatljivo da entitetski budžeti rastu, a da samo državni budžet stagnira, i to na razini od prije tri godine. To je neprihvatljivo, to vodi jačanju entiteta i slabljenju države, i SDA to nikada neće podržati – kazao je tadašnji predsjednik SDA Sulejman Tihić.

RS-u dodatnih 325 miliona

Prihvatanje budžeta u iznosu od 950 miliona KM je predstavljalo vraćanje na nivo iz 2008. godine, kada je BiH imala čak 15 institucija manje nego 2012. godine. S druge strane, to je predstavljalo jačanje entiteta u odnosu na državu, a naročito jačanje RS-a. Budžet Federacije BiH u odnosu na 2008. godinu je uvećan za 200 miliona KM, a budžet RS-a za čak 325 miliona KM.

U znak zahvalnosti na jačanje RS-a, stranke iz tog entiteta su podržale SDP-ovu inicijativu za izbacivanje SDA iz vladajuće koalicije, što se u konačnici i dogodilo. Pozicije SDA su preuzeli kadrovi SBB-a, među kojima je i predsjednik te stranke Fahrudin Radončić, koji je sjeo u fotelju ministra sigurnosti. Zastupnici SBB-a su, podsjećanja radi, glasali za usvajanje budžeta od 950 miliona KM.

Lagumdžija je optužio SDA za “kretanje ka jednoj vrsti radikalizacije”, s obzirom da je ta stranka, ocjenjuje Lagumdžija, bila samo opstruktivna snaga, odbacujući sve reforme na svim institucionalnim nivoima.

– Najvjerovatnije da zvaničnici SDA pokušavaju, krećući se predaleko prema desnici, da radikaliziraju bošnjačke glasače – kazao je Lagumdžija.

Kako je umanjenje budžeta institucija BiH za 78 miliona KM pogodovalo reformama na svim institucionalnim nivoima, Lagumdžija tada, a ni sada, nije pojasnio. Podsjećamo da su u 2012. godini planirana sredstva za, između ostalog, popis stanovništva, lokalne izbore te izgradnju novih graničnih prijelaza. Procjene su ukazivale da je budžet institucija BiH za 2012. godinu trebao biti između 150 i 180 miliona KM veći u odnosu na godinu ranije. Međutim, umjesto povećanja, SDP je izašao u susret SNSD-u i prihvaćeno je jačanje entiteta nauštrb države.

Budžet institucija BiH je nakon te 2012. godine zadržan na 950 miliona KM i nemoguće ga je promijeniti bez barem jednog glasa predstavnika svakog konstitutivnog naroda u Fiskalnom vijeću BiH. U međuvremenu naša zemlja bilježi rast prihoda od indirektnih poreza, koji se preljevaju u budžete entiteta, dok institucije države BiH stagniraju. Nakon svega toga, SDP izdaje saopćenje u kojem osuđuje fiksiranje budžeta na iznos od 950 miliona KM.

Leave A Reply