Strane investicije u BiH: Kako “referendumčenje” tjera eure i dolare

0

Tokom perioda od 2014. do 2016. godine, BiH je zabilježila konstantan pad direktnih stranih investicija (DSI).

U našu zemlju je tokom prošle godine priliv DSI iznosio 536,3 miliona KM, dok je 2015. iznosio 612 miliona KM a 2014. godine 809 miliona KM, podaci su Centralne banke BiH (CBBiH).

– U strukturi direktnih stranih investicija, na vlasnički kapital se odnose prilivi od 289,4 miliona KM, iznos zadržanih zarada od 193,5 miliona KM, dok je u pogledu kategorije ostalog kapitala u 2016. godini zabilježen priliv u iznosu od 53,4 miliona KM – saopćili su iz CBBiH.

Ovo znači da se svega 53,4 miliona KM odnosi na investicije koje nisu vezane za već postojeće investicije i kompanije u BiH. Razloga je mnogo za takav trend, ali se jedan svakako nameće više od drugih. Iako BiH bilježi rast izvoza što svjedoči jačini domaće industrije, činjenica da je došlo do pada investicija svakako bi trebala alarmirati nadležne da riješe i ovo pitanje.

Negativna politička klima

Političke prilike u našoj zemlji ne pogoduju stvaranju pozitivne poslovne klime, a čitava situacija sa referendumskim politikanstvom i dvogodišnjim izbornim ciklusima je samo vrh ledenog brijega, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

– Osnovni problem u BiH je praktično ta situacija u kojoj se izbori dešavaju svake dvije godine. Kada se to uzme u obzir, onda imamo godinu dana neke pauze, pa onda godinu dana izborni cirkus. U tom smislu predstavnici stranaka pokušavaju iskoristiti nacionalne tenzije koje sami stvaraju radi homogenizacije glasačkog tijela. Jer kada vam neko počne govoriti o ugroženosti, onda se lakše zaboravi da ste gladni. Ni međunarodna zajednica ne interveniše, a priča oko referenduma u RS-u koja je počela prije oko tri godine je pokrenula čitav niz pozicija i situacija u kojima se poslovna klima konstantno pogoršava a BiH se od strane stranih ambasada i privrednih komora proglašava kao zemlja u koju nije preporučeno ulaganje. U takvim uvjetima, bilo kakve investicije su ustvari dolazile od naših ljudi u svijetu koji lično garantiraju za investiciju – pojašnjava Pavlović u izjavi.

Ističe da je ključni problem u poslovnoj klimi, a ostalo stvari bi bile rješive. Kao posebno otežavajuće propise navodi one iz oblasti građevinarstva odnosno dobijanja građevinskih dozvola kao i parafiskalne namete.

Ekonomska diplomatija

U situaciji kada sistem, kako politički tako i ekonomski, ne potiče privlačenje stranih investicija, pozitivni rezultati će u značajnoj mjeri biti rezultat individualne inicijative. Bh. državljani u dijaspori, strani državljanin koji je na određen način vezan za BiH ili aktivni bh. ambasadori u ovakvoj situaciji predstavljaju važne spone.

Jedan od ambasadora BiH sa značajnim rezultatima u ekonomskoj diplomatiji je Nedim Makarević koji je nakon uspješnog mandata u Pakistanu imenovan za bh. ambasadora u Norveškoj.

U razgovoru ističe da što se tiče privlačenja stranih investicija, građani BiH “moraju shvatiti jednu bitnu stvar a to je da smo zemlja sa nekih 50-ak hiljada km2 i nešto više od tri miliona stanovnika što je jedan manji grad u nekim velikim zemljama“.

– Mi sa resursima koje imamo, sa prirodnim ljepotama, rudama i ljudskim resursima ne možemo biti narodnim riječnikom kazano gladni. S druge strane, dolazi nam oko milion turista a imamo mali broj brendiranih hotela. Ali ipak tih milion ljudi dolazi u BiH i tu provodi vrijeme. Ja kome god sam preporučio BiH bili su oduševljeni ljepotama BiH i prepoznavali su neke sitne detalje i naše specifičnosti koje zaista mogu biti iskorištene dodatno u turizmu. Druga strana priče su rupe u menadžmentu u smislu da stvari nisu struktuisane a i kada želimo nešto da operativno uradimo na terenu dođemo do legislativnih i zakonskih prepreka koje nisu prihvatljive za nekog ko želi da dođe i pokrene biznis. Tu onda ima mali milion kočnica koje ljude obeshrabre, a mi to sve možemo lično popraviti i unaprijediti – stav je Makarevića.

Poručuje da svaki bh. ambasador mora akcenat da stavi na ekonomsku diplomatiju i da to forsira koliko god je to moguće, kao i da fokus bude na predstavljanju svoje zemlje kao izvora i destinacije stranog ulaganja.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH tokom 2016. godine

– U praktičnom smislu ovo podrazumijeva svakodnevne aktivnosti koje vremenom rezultiraju u pozitivnim pomacima. Za vrijeme mog mandata u Pakistanu uspjeli smo svojim aktivnostima dovesti delegacije privrednih komora iz Pakistana, zatim premijera te zemlje Nawaza Sharifa, pomoći izvoz bh. namjenske industrije u Pakistan. Pored toga, na moju inicijativu je jedan pakistanski biznismen ustupio zemljište u poslovnoj zoni luke Gwadar za biznis centar koji bi koristio, ne samo bh. firmama, već i kompanijama sa cijelog Balkana – ističe Makarević.

Pojašnjava i da BiH može biti prostor na kojem firme iz Pakistana koje imaju izvozne kvote prema Evropskoj uniji mogu dislocirati dio svoje proizvodnje. Iako bi im bili veći troškovi radne snage, ostvarili bi uštede na troškovima transporta te neograničenoj izvoznoj kvoti.

Emocije i investicije

Tako je izvoz iz BiH u Pakistan porastao sa 569 hiljada KM u 2011. na 9,3 miliona KM u 2016. godini, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH. Iako Pakistan ali i niz drugih zemalja širom svijeta gaje prijateljske osjećaje prema BiH, same investicije neće doći isključivo na osnovu toga. Jezik biznisa se razlikuje od jezika kulture i politike.

U ranijem intervjuu, bh. ambasador u Maleziji Emir Hadžikadunić govorio je između ostalog o tome šta BiH može ponuditi a šta promijeniti u kontekstu privlačenja stranih ulaganja.

– Šta BiH može još poduzeti? Mislim da je vrlo važna naša ponuda, odnosno kvalitet naše ponude i investicijskih projekata na međunarodnim investicijskim ili privrednim događanjima. Također je važno unaprijediti, olakšati i skratiti procedure za pokretanje biznisa. Svi dobro znamo da bez političke stabilizacije nema ni stranih investitora. Na koncu, izgradnja kvalitetnog poslovnog imidža stalna je misija svake države – zaključuje Hadžikadunić.

Ohrabrujuće zvuči informacija da je obim stranih investicija u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 386,7 miliona, i veće su za 66,8 posto u odnosu na isti period prošle godine, čime je nastavljen trend njihovog rasta iz prvog kvartala ove godine. Za nadati se da će ovaj trend biti nastavljen i u drugoj polovici 2017. godine čime bi konačno došao kraj negativnom trendu pada obima stranih investicija.

Leave A Reply